Bilješka 18: Zašto IPv4 može vrijediti 60 bilijuna dolara

Tvrdnja da bi IPv4 mogao doseći ukupnu vrijednost od 60 bilijuna dolara nije retorička figura. Ona proizlazi iz osnovnih ekonomskih načela vrednovanja imovine kada se IPv4 promatra kao ono što doista jest: rijetka, nezamjenjiva imovina koja omogućuje pružanje usluga.

Prvo, IPv4 nije infrastrukturni trošak, nego pravo pristupa. Nijedan uređaj, poslužitelj ili usluga ne može pouzdano sudjelovati na internetu bez IPv4 adrese. U ekonomskom smislu, IPv4 otvara mogućnost ostvarivanja prihoda. Cijena imovine koja omogućuje prihode ne određuje se prema njezinu tehničkom trošku, nego prema vrijednosti onoga što omogućuje. Na zrelim tržištima ključni preduvjeti za pružanje usluga obično ostvaruju 20–30% prihoda koje omogućuju. Jedna IPv4 adresa često omogućuje uslugu u oblaku koja donosi oko 300 dolara mjesečno, a danas se ta adresa iznajmljuje za približno 0,30 dolara mjesečno: oko 0,1% vrijednosti koju omogućuje. Kad bi cijena IPv4 bila određena čak i konzervativno, na 20% prihoda koje omogućuje, njegova bi vrijednost porasla za faktor 200–300.

Drugo, ponuda je fiksna i poznata. Stvarno je upotrebljivo manje od 3,1 milijarde IPv4 adresa. Oskudnost je apsolutna. Kad bi svaka IPv4 adresa bila procijenjena na 10.000–20.000 dolara, što je i dalje skromno u odnosu na prihode koje omogućuje, ukupna tržišna vrijednost bila bi u rasponu od 30 do 60 bilijuna dolara. To je jednostavno množenje, a ne nagađanje.

Treće, današnja procjena vrijednosti umjetno je potisnuta. IPv4-om se već trguje kao globalnom imovinom, ali politike mu guše likvidnost: vlasništvo nije formalno priznato, prijenosi su ograničeni obveznim razdobljima držanja, a birokratske „provjere potreba” zamjenjuju uobičajene tržišne cjenovne signale. Zbog toga se u skupini imovine vrijednoj 200 milijardi dolara godišnje sklopi transakcija za manje od 2 milijarde dolara. U takvim uvjetima nijedna imovina ne može dobiti pravednu cijenu. Kad se prizna vlasništvo i omogući djelovanje likvidnosti, kapital će brzo i odlučno ponovno odrediti cijenu IPv4.

Naposljetku, IPv4 bi postao nova kategorija digitalnog zemljišta. Za razliku od kriptovaluta, IPv4 ima vlastitu uporabnu vrijednost, prihvaćen je diljem svijeta i ima nepromjenjivo ograničenu ponudu. Za razliku od zlata, izravno je produktivan. Kad njime bude moguće slobodno trgovati, IPv4 postaje prikladan za uključivanje u bilance, sekuritizaciju, izvedenice i dugoročni institucionalni kapital. Za usporedbu, tržišna kapitalizacija zlata iznosi oko 15 bilijuna dolara, iako ono ne omogućuje globalnu trgovinu. IPv4 je omogućuje.

Današnja procijenjena vrijednost IPv4 od približno 200 milijardi dolara nije njegova stvarna vrijednost. To je preostala vrijednost nakon desetljeća potiskivanja izazvanog politikama. Uklonite ta ograničenja i vrijednost imovine približit će se njezinoj ekonomskoj funkciji. U tom kontekstu, 60 bilijuna dolara nije ekstreman ishod, nego gornja granica konzervativnog raspona.

IPv4 je najvrjednija digitalna imovina koju je internet ikada stvorio. Jedini razlog zašto još nije prepoznat kao takav jest to što tržištu još nije dopušteno djelovati.